Današnji marketinški napori uglavnom se svrstavaju u dvije kategorije: pasivno oglašavanje i aktivno oglašavanje. Iako su te dvije metode suprotnosti – a aktivne taktike se češće koriste – nijedna nije nužno bolja od druge.

Pasivni pristup ima niz prednosti. Pogledajmo što on zapravo znači, kako se razlikuje od aktivnog marketinga i koje primjere možemo izdvojiti.

Što je pasivno oglašavanje?

Pasivno oglašavanje promovira proizvode i usluge na suptilan, nenametljiv i prirodan način, tako da ne opterećuje niti ne iritira potrošače. Radi se o plasiranju poruka koje ljudi mogu primijetiti iako ih aktivno ne traže, primjerice postavljanjem oglasa na mjesta koja ionako posjećuju.

Primjer

Prikazni oglas u bočnoj margini web stranice ili između dijelova sadržaja primjer je pasivnog oglašavanja:

Kako korisnici sami mogu odlučiti žele li pogledati oglas ili nastaviti s drugim sadržajem, pasivni oblik ne djeluje nametljivo. Umjesto toga, on je prirodan i očekivan, a korisnicima pruža mogućnost da se uključe kada to sami požele. Sadržaj i ponuda dostupni su kroz pametno pozicioniranje – a daljnji izbor prepušten je potrošaču.

Usporedba s aktivnim oglašavanjem

Aktivno oglašavanje često podrazumijeva upadanje u prostor ili vrijeme potrošača na izraženiji, ponekad i agresivan način. Takvi oglasi su očiti i izravni pa je jasno da se korisnicima pokušava nešto prodati.

Primjeri

Skočni prozori (pop-up) najpoznatiji su oblik aktivnog oglašavanja:

Korisnik ih nije tražio, niti ih je očekivao, no oni se pojavljuju bez obzira na to. Jasno je da je u pitanju oglas, a korisnik mora odmah odlučiti hoće li ga zatvoriti ili kliknuti na ponudu.

Masovne e-mail kampanje također su primjer aktivnog oglašavanja jer poruke dolaze direktno u korisnički inbox umjesto da korisnik sam pronađe sadržaj:

Slično vrijedi i za oglase umetnute usred video sadržaja – oni prekidaju gledanje, a jedini način da korisnik nastavi gledati jest da odgleda i oglas:

Plaćeno oglašavanje u tražilicama također spada u aktivnu kategoriju. Za razliku od SEO-a (oblika pasivnog marketinga o kojem govorimo kasnije), plaćeni oglasi ciljano se prikazuju pretraživačima na temelju njihovih upita:

Mnoge tvrtke koriste kombinaciju aktivnog i pasivnog oglašavanja, svaka u različitom omjeru, ovisno o specifičnim ciljevima. U nastavku donosimo dodatne razlike među njima.

Pasivno oglašavanje naspram aktivnog oglašavanja

Uloženi napor

Kada brend objavi digitalni sadržaj (video, blog, infografiku i sl.), on stvara trag koji ne mora odmah postati viralan, već se otkriva kroz vrijeme onima koji ga sami traže.

Primjerice, korisnik na Googleu pretražuje određenu temu i pronađe blog koji je tvrtka ranije objavila. Dodatnog napora za privlačenje korisnika u tom trenutku nema.

Iako i pasivan pristup zahtijeva planiranje, on je dugoročan, strateški i održiv pa daje trajne rezultate.

Aktivno oglašavanje, s druge strane, traži kontinuirani angažman tvrtke. Namjerno je i izravno, što znači da zahtijeva stalnu pažnju i ulaganje truda kako bi donijelo rezultate.

Namjera

Namjera može biti snažna u oba slučaja.

U pasivnom oglašavanju ne gurate sadržaj na silu, ali postoji velika šansa da će ga ljudi pronaći kada aktivno traže informacije jer ste ga plasirali na relevantna mjesta.

Kod aktivnih metoda brend može ciljano tražiti potencijalne kupce i izravno im ponuditi proizvode. No, preagresivne kampanje mogu odbiti korisnike pa se rezultat može pretvoriti u suprotnost od očekivanog.

Troškovi

Pasivno oglašavanje često je isplativije jer podrazumijeva jednokratni trošak ili manja povremena ulaganja.

Primjerice, objava bloga ili sadržaja na društvenim mrežama možda povremeno zahtijeva osvježavanje, ali dugoročno gledano troškovi su manji u odnosu na aktivne, stalne kampanje.

Aktivne metode zahtijevaju stalni budžet jer uključuju kontinuiranu prisutnost i rad.

Poslovni model i imidž

Neke industrije više se oslanjaju na aktivne metode zbog konkurencije – što je konkurencija jača, to je veća potreba za izraženim, ponekad i agresivnim taktikama. Suprotno tome, etablirane tvrtke ili one u manje konkurentnim sektorima često mogu uspješno poslovati i samo uz pasivne metode.

Važno je uzeti u obzir i sliku koju brend želi ostaviti. Ako želite zadržati konzervativan i profesionalan dojam, pasivni pristup može biti prikladniji. Ako vam je glavni cilj povećati prodaju, aktivne metode mogu biti učinkovitije.

Ako ne koristite dovoljno pasivne taktike i želite započeti, evo nekoliko primjera.

Primjeri pasivnog oglašavanja

Društvene mreže

Većina oglasa na društvenim mrežama je nativna – uklapa se u oblik i stil platforme, umjesto da prekida korisničko iskustvo.

Primjer su oglasi unutar feeda na Facebooku ili drugim mrežama jer izgledaju kao dio standardnog sadržaja:

Jedina razlika je oznaka “sponzorirano”, no ni ona ne prekida iskustvo korisnika.

Oglasi postaju još prirodniji kada se ciljaju prema interesima ili demografiji korisnika jer tada imaju smisla i logično se pojavljuju u feedu.

Prikazni oglasi

Iako nisu uvijek potpuno nativni, prikazni oglasi ipak se smatraju pasivnima jer ne ometaju korisničko iskustvo:

Često su i relevantni jer se prikazuju na temelju prethodnih posjeta ili konteksta stranice. Kontekstualno oglašavanje funkcionira tako da se oglasi prikazuju na temelju sadržaja stranice, a ne ponašanja korisnika.

Primjerice, telekom operater može oglasiti tarifu unutar članka koji već govori o toj tvrtki. Korisnici već imaju interes za temu pa oglas prirodno privlači pažnju.

Što je bolje?

Univerzalnog odgovora nema. Pravi izbor ovisi o publici, ciljevima, imidžu, industriji i budžetu. Najbolje rješenje često je kombinacija oba pristupa.

Ukoliko imate dodatnih pitanja ili trebate pomoć, slobodno nam se obratite